Skip to main content
search
VijestiZabavaIstaknute Vijesti

U smirenosti leži lijek: Istražujemo parasimpatički nervni sistem

AAA

Izvor fotografije: Shutterstock.com

Da li vam je ikada srce počelo ubrzano da kuca prije važnog sastanka, ili vam se želudac uzburkao usljed prevelikog stresa? Bilo da je riječ o svakodnevnoj užurbanosti, finansijskim brigama ili fizičkom iscrpljivanju, stres u tijelu pokreće lančanu reakciju. Ipak, usred te unutrašnje oluje, postoji tihi saveznik koji radi iza kulisa da vas vrati u ravnotežu. U pitanju je  parasimpatički nervni sistem.

Ljudski nervni sistem funkcioniše kao komandni centar tijela. On nam omogućava da mislimo, osjećamo, krećemo se i reagujemo. U osnovi, sastoji se iz dva glavna dijela: centralnog nervnog sistema (mozak i kičmena moždina) i perifernog nervnog sistema, koji povezuje ostatak tijela sa mozgom i kičmom.

Unutar perifernog dijela nalazi se autonomni nervni sistem, koji se dalje dijeli na simpatički i parasimpatički nervni sistem. Dok simpatički sistem aktivira reakciju borba ili bijeg i uključuje se kada osjećamo prijetnju ili stres, parasimpatički sistem, poznat i kao sistem za odmor i varenje, zadužen je za opuštanje tijela i uspostavljanje ravnoteže.

Šta tačno radi parasimpatički sistem u stresnim situacijama?

On djeluje suprotno od simpatičkog: pomaže da se tijelo odmori, svari hranu i oporavi nakon stresa. Održava osnovne dnevne funkcije poput usporenog rada srca, metabolizma i normalne aktivnosti disajnih puteva. Ukratko, drži tijelo u stanju smirenosti.

Njegova ključna komponenta je vagusni živac, koji usporava rad srca, podržava varenje i vraća tijelo u stanje ravnoteže – proces poznat kao spuštanje aktivacije.

Ako simpatički sistem predstavlja gas na pedali, parasimpatički je kočnica. On zapravo šalje signale iz tijela ka mozgu, umjesto da mozak komanduje tijelu šta da radi.

Međutim, važno je da oba sistema budu u ravnoteži, jer dugotrajna aktivacija simpatičkog sistema, što je čest slučaj u savremenom svijetu prepunom stresa, može dovesti do anksioznosti, problema sa varenjem, srčanih smetnji, pa čak i do oslabljenog imuniteta.

Zato je važno naučiti kako aktivirati parasimpatički sistem i time unaprijediti svoje fizičko i mentalno zdravlje.

Kako aktivirati parasimpatički nervni sistem i poboljšati njegovu funkciju

Postoji niz jednostavnih načina da pomognete tijelu da pređe u smirenije stanje. Duboko disanje, meditacija, joga i svjesna prisutnost (mindfulness) mogu značajno pomoći.

Boravak u prirodi, lagana šetnja ili slušanje umirujuće muzike takođe imaju umirujući efekat. Čak i male radnje, poput nježnog dodira usana ili fokusiranja na jedan zadatak, mogu vas prizemljiti.

Vizualizacija mirnog mjesta, prisjećanje utješnih trenutaka, ponavljanje afirmacija, molitva ili bavljenje kreativnim hobijima mogu donijeti osjećaj mira. Bliskost sa podržavajućim ljudima ili maženje sa kućnim ljubimcem takođe mogu spontano aktivirati ovaj sistem opuštanja.

Kod osoba koje žive sa traumom, poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), pronalaženje ovog unutrašnjeg mira može biti znatno teže. Trauma može zadržati nervni sistem u hroničnoj aktivaciji.

U tim slučajevima, ključna je podrška. Terapija, briga zasnovana na razumijevanju traume, svakodnevna rutina i bezbjedno okruženje mogu pomoći da se nervni sistem postepeno vrati u ravnotežu.

Svi smo različiti, pa ne postoji univerzalno rješenje. Ono što pomaže nekome drugome, možda neće pomoći vama. To je lično putovanje istraživanja i pronalaženja onoga što vam donosi osjećaj sigurnosti i unutrašnjeg mira.

Razumijevanje alata našeg nervnog sistema

Shvatanje kako funkcioniše parasimpatički sistem daje vam važne alate za dublju brigu o sebi.

Kada svjesno odvojite vrijeme za oporavak i odmor, gradite otpornost, stabilnost i zdravije načine suočavanja sa stresom. Time dugoročno podržavate i mentalno i fizičko zdravlje.

U svijetu prepunom pritisaka, sposobnost da umirite tijelo i um zaista može napraviti razliku. Radom u skladu sa sopstvenim nervnim sistemom, otvarate vrata iscjeljenju, ravnoteži i dubljem osjećaju ukorijenjenosti u svakodnevnom životu.

Stres je neizbježan dio svakodnevice, bilo da dolazi od posla, odnosa ili nepredviđenih izazova. Iako povremeni stres može biti podsticajan, njegova prekomjerna prisutnost narušava zdravlje.

Nervni sistem ima ključnu ulogu u načinu na koji reagujemo na stres i kako se od njega oporavljamo. Razumijevanjem njegovih mehanizama, naročito ravnoteže između reakcija borbe i odmora, učimo kako da bolje upravljamo sopstvenim blagostanjem i jačamo otpornost pred izazovima života, čineći parasimpatički nervni sistem snažnim saveznikom u očuvanju zdravlja.

Izvor: Safety4Sea

Podijeli vijest:

Leave a Reply