Izvor fotografije: Shutterstock.com
U samo nekoliko godina plemenita periska prešla je put od jedne od najprepoznatljivijih i ekološki najvažnijih vrsta Mediterana do organizma koji se u prirodi danas bilježi izuzetno rijetko. U hrvatskom dijelu Jadrana procjene govore o tek nekoliko preostalih jedinki, dok je ostatak populacije praktično nestao pod pritiskom smrtonosnog parazita Haplosporidium pinnae i niza sekundarnih stresora povezanih s promjenama u morskom ekosistemu.
U takvim okolnostima jedino sistemsko utočište za očuvanje vrste u Hrvatskoj postao je Aquarium Pula, gdje se posljednjih godina razvija složen program ex-situ očuvanja, uz pokušaje kontrolisanog razmnožavanja i održavanja preostalih jedinki u strogo nadziranim uslovima.
Anatomija sloma
Katastrofalan pad populacije započeo je 2016. godine širenjem smrtonosnog patogena H. pinnae širom Mediterana. Za manje od decenije, kombinacija ovog parazita i sekundarnih ekoloških stresora, prije svega porasta temperature mora, dovela je do gotovo potpunog nestanka divljih populacija.
U Aquariumu Pula naučni tim ostvario je prvi značajan iskorak pokretanjem kontrolisane reprodukcije u laboratorijskim uslovima, uključujući uspješno induciranje ispuštanja polnih ćelija i razvoj ranih larvalnih stadijuma. Riječ je o prvim pokušajima na svjetskom nivou, pri čemu se tim suočio s nizom izazova, među kojima se posebno izdvajaju:
Visoka smrtnost – desetak jedinki koje su služile za pokušaje razmnožavanja iz Venecijanske lagune uginulo je usljed iscrpljenosti nakon reproduktivnog ciklusa i prisustva patogena.
Složeni uzroci mortaliteta larvi – potrebno je uravnotežiti brojne faktore koji utiču na ranu smrtnost larvi, među kojima su bakterijske infekcije i vrsta hrane.
U cilju kontrole tih rizika, projekat se sve više oslanja na napredne metode uzgoja mikroalgi, kao i na visokospecijalizovane sisteme filtracije i sterilizacije morske vode.
Laboratorijski ekosistem
Očuvanje plemenite periske u zatvorenim uslovima zahtijeva precizno uravnotežene uslove. Naučnici u Puli koriste komparativne modele drugih školjkaša, uključujući dubinsku perisku (Atrina fragilis) i dagnju (Mytilus galloprovincialis), kako bi bolje razumjeli prehrambene potrebe i rane razvojne faze larvi.
Ključni element sistema ostaje kontrolisani uzgoj pet vrsta mikroalgi, uz dodatak novih rodova Rhodomonas i Chaetoceros, koji predstavljaju osnovnu hranu u najranijim fazama razvoja. Svako odstupanje u njihovom kvalitetu ili dostupnosti direktno se odražava na stabilnost cjelokupnog uzgojnog lanca.
Međutim, održavanje ovakvog programa zahtijeva više od naučnog znanja. Dugoročno očuvanje plemenite periske moguće je jedino uz podršku partnera koji prepoznaju širu vrijednost zaštite prirode. Među njima je i Gebrüder Weiss, koji kroz ovaj projekat potvrđuje svoju posvećenost održivosti kao jednoj od ključnih vrijednosti poslovanja.
Podržavajući rad Aquariuma Pula, kompanija doprinosi očuvanju biodiverziteta Jadranskog mora i zaštiti vrste čiji bi nestanak predstavljao nenadoknadiv gubitak za morski ekosistem.
Direktorica Gebrüder Weiss Hrvatska, Barbara Bujačić, istakla je:
„Budućnost periske i ukupni opstanak morske flore i faune ozbiljno su ugroženi.
Tokom razgovora s ljudima koji cijeli život žive od ribarstva saznala sam kako su pojedine vrste školjkaša gotovo potpuno nestale, kao i dio planktona koji predstavlja osnovu hranidbenog lanca. Sve je manje ribe koja se, usljed prekomjernog izlova, nema čime hraniti, što dovodi do poremećaja cjelokupnog morskog ekosistema.
Kao turistička zemlja, često se ponašamo kao da je more neiscrpan resurs, iako ono predstavlja jedan od naših najvrednijih prirodnih kapitala. Da nije bilo Instituta u Puli i njihovog rada na očuvanju i uzgoju periske, ova bi vrsta danas vjerovatno bila na samoj ivici nestanka.
Postavlja se pitanje gdje je granica održivosti i koliko dugo morski ekosistem može podnositi prekomjerni izlov i ugrožavanje usljed pretjeranog iskorišćavanja mora. Mnoge vrste školjkaša i riba ne mogu se dovoljno brzo obnavljati, što dovodi do trajnih promjena u sastavu morske flore i faune te narušava prirodnu ravnotežu i mikrobiološke uslove u moru.
Očuvanje mora nije samo pitanje zaštite pojedinih vrsta poput periske, već pitanje očuvanja cjelokupnog ekosistema od kojeg zavise i priroda i ljudi.
Nažalost, još uvijek ne pripadamo društvima u kojima je svijest o zaštiti prirodnih resursa sastavni dio svakodnevice. Često zaboravljamo da prekomjerno i stihijsko iskorišćavanje mora dugoročno ugrožava upravo ono što Hrvatskoj donosi najveću vrijednost – turizam i očuvanu prirodnu baštinu.
Uništavanjem biodiverziteta mora, u slučaju izumiranja pojedinih vrsta, možemo očekivati prekomjerno razmnožavanje algi, smanjenje količine kiseonika u moru i druge negativne posljedice.
Ovom prilikom želimo izraziti zahvalnost zaposlenima i naučnicima Aquariuma Pula koji predano rade na očuvanju periske. Njihov trud uliva nadu da će ova izuzetno vrijedna vrsta opstati i ponovo zauzeti svoje mjesto u Jadranskom moru.“
Kontrolisana nada
Unutar sistema Aquarium Pula trenutno se nalazi i jedinka poznata kao „Morana“, koja je od juvenilne faze narasla do 21 cm i predstavlja jedini poznati primjer dugoročnog preživljavanja uprkos višestrukoj izloženosti patogenu. Uz nju se u posebnim bazenima održavaju i juvenilne jedinke prikupljene u Vrsaru i Poreču, kod kojih je potvrđeno prisustvo H. pinnae, što dodatno ukazuje na neizvjesnost njihovog opstanka.
Granica održivosti
Budućnost plemenite periske u Jadranu više ne zavisi od prirodnih mehanizama obnove – oni su, pod pritiskom klimatskih promjena i patogena, praktično kolabirali. Proces oporavka u potpunosti je premješten u domen kontrolisane tehnologije, infrastrukture i dugoročne naučne intervencije.
Uspjeh tog procesa zavisiće od sposobnosti održavanja stabilnih laboratorijskih uslova, brzine detekcije patogena i kontinuiteta biološke reprodukcije u kontrolisanim uslovima.
Na granici između nestanka i mogućeg povratka, plemenita periska postala je test sposobnosti savremene nauke, tehnologije i infrastrukture da očuvaju život u uslovima u kojima je prirodni sistem već izgubio ravnotežu.
Izvor:
