Izvor fotografije: Shutterstock
Hormuški tjesnac ostaje jedno od ključnih geopolitičkih žarišta svijeta – gdje i ograničeni potezi mogu imati globalne ekonomske posljedice.
Cijene nafte snažno su reagovale na novu eskalaciju na Bliskom istoku nakon što je američki predsjednik Donald Trump naredio blokadu pomorskog saobraćaja povezanog sa Iranom. Brent je početkom sedmice skočio 7,4 posto, iznad 102 dolara po barelu, da bi se već u utorak ujutro djelimično korigovao na oko 96,5 dolara, što jasno pokazuje nivo nesigurnosti na tržištu.
Američko Centralno zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je da će presretati brodove koji ulaze u iranske luke ili iz njih izlaze, dok formalno neće ograničavati prolaz kroz Hormuški tjesnac za ostali saobraćaj. Ipak, Vašington je poručio da će meta biti i brodovi koji su Iranu plaćali prolaz, čime se de facto širi zona rizika i na neutralne aktere.
Trumpova strategija temelji se na pretpostavci da će ekonomsko gušenje natjerati Teheran na ustupke ondje gdje vojni pritisak nije uspio. No, kako upozorava The Economist, riječ je o izrazito rizičnom potezu koji može dodatno destabilizovati globalno energetsko tržište i podstaći novu eskalaciju sukoba.
Procjene ukazuju da bi blokada mogla ukloniti gotovo dva miliona barela iranske nafte dnevno sa tržišta, što je oko dva posto globalne potrošnje, ali i ugroziti znatno veće količine nafte koje prolaze kroz Hormuz, ključnu arteriju svjetske trgovine energentima.
Istovremeno, prvi signali sa terena pokazuju koliko je sprovođenje blokade kompleksno. Tanker povezan sa Kinom, koji je pod američkim sankcijama, pokušao je da napusti Persijski zaliv i prođe kroz tjesnac. Taj potez tumači se kao direktan test američke odlučnosti. Kako navodi Bloomberg, riječ je o jednom od prvih konkretnih slučajeva koji pokazuje kako bi blokada mogla funkcionisati u praksi. Sličan obrazac zabilježen je i kod drugih brodova koji su prethodno pristajali u iranskim lukama.
Reakcija tržišta zasad je oprezna. Brodovlasnici i trgovci energijom privremeno obustavljaju prolaze kroz tjesnac dok ne postane jasno kako će se blokada sprovoditi u praksi. Ključno pitanje, kako upozoravaju tržišni analitičari, nije samo mogu li brodovi fizički proći, već kakve će kriterijume američka mornarica primjenjivati i koliko će selektivno sprovoditi kontrolu.
Upravo tu leži najveća slabost američke strategije. Prema analizi Reuters Breakingviewsa, čak i ako SAD obezbijedi vojnu pratnju i formalno omogući prolaz, to ne znači da će se saobraćaj brzo normalizovati. Brodari i osiguravači reaguju na percepciju rizika, pa se očekuje spor i neizvjestan povratak prometa kroz Hormuški tjesnac.
Dodatni izazov predstavlja geopolitička dimenzija. Kina, kao najveći svjetski uvoznik nafte, ključni je kupac iranskih energenata, a svaki pokušaj presretanja kineskih brodova nosi rizik šire eskalacije. Već i pojedinačni slučajevi prolaska sankcionisanih tankera sugerišu da blokada nije potpuno nepropusna te da će njena efikasnost zavisiti od ponašanja velikih globalnih aktera.
Iran je, sa druge strane, jasno poručio da neće pasivno posmatrati razvoj događaja. Teheran prijeti napadima na luke i energetsku infrastrukturu širom Persijskog zaliva, uz poruku da sigurnost mora biti „ili za sve ili ni za koga”, što dodatno povećava rizik šireg regionalnog sukoba.
Kako zaključuje The Economist, riječ je o opasnoj geopolitičkoj opkladi: iako bi ekonomski pritisak mogao pogoditi iransku ekonomiju, postoji realna mogućnost da će posljedice biti globalne, uključujući novi snažan rast cijena nafte. U scenariju dalje eskalacije, cijene bi mogle značajno porasti, pri čemu analitičari ne isključuju mogućnost da se Brent duže zadrži iznad 110–120 dolara po barelu, naročito ako dođe do poremećaja proizvodnje i transporta u državama Persijskog zaliva.
Sve to stavlja američku administraciju pred složen izbor. Ako blokada bude nedosljedna, rizikuje gubitak vjerodostojnosti. Ako bude strogo sprovedena, raste opasnost od šireg sukoba i poremećaja globalne trgovine. U oba slučaja, Hormuški tjesnac ostaje jedno od ključnih geopolitičkih žarišta svijeta – gdje i ograničeni potezi mogu imati globalne ekonomske posljedice.
Izvor: Hina
