Izvor fotografije: Shutterstock.com
Novi izvještaj International Labor Organization-a (ILO) istražuje na koji način vještačka inteligencija (AI), digitalizacija, robotika i automatizacija mijenjaju pristup bezbjednosti i zdravlju na radu širom svijeta.
Prema izvještaju, digitalizacija i automatizacija utiču na milione radnih mjesta globalno, otvarajući dosad neviđene mogućnosti za unapređenje zaštite na radu. Automatizovani sistemi i pametno nadgledanje mogu značajno smanjiti izloženost opasnostima, spriječiti povrede i poboljšati ukupne uslove rada. Ipak, potrebne su proaktivne politike kako bi se na vrijeme prepoznali i ublažili potencijalni rizici.
Automatizacija i napredna robotika pojednostavljuju fizičke i kognitivne zadatke, smanjujući izloženost opasnim uslovima i rizik od povreda usljed ponavljajućih radnji. Međutim, sa njima dolaze i novi izazovi, od tehničkih kvarova, preko ergonomskih i fizičkih problema (npr. buka), do psihosocijalnih pritisaka. Pametni alati za zaštitu na radu, uključujući senzore zasnovane na vještačkoj inteligenciji i nosive uređaje, omogućavaju detekciju opasnosti u realnom vremenu, prediktivne analize i unaprijeđeno upravljanje rizicima. Ključno je obezbijediti njihovu dostupnost, odgovarajući dizajn za raznoliku radnu snagu, zaštitu privatnosti i upravljanje stresom izazvanim stalnim nadgledanjem.
Tehnologije proširene i virtuelne stvarnosti mijenjaju obuke zaposlenih, nudeći realistične simulacije za prepoznavanje rizika i reagovanje u vanrednim situacijama. Ipak, zahtijevaju pažljivo upravljanje rizicima kao što su ograničeno vidno polje, problemi sa ravnotežom, zamor vida i mentalno preopterećenje.
Algoritamsko upravljanje radom, putem AI sistema i automatizovanog raspoređivanja zadataka, može pomoći u optimizaciji angažovanja zaposlenih, ravnoteži između poslovnog i privatnog života i rješavanju nedostatka vještina. Ali, mora se voditi računa o mogućim zloupotrebama nadzora i pojačanom intenzitetu rada.
Digitalizacija donosi i promjene u organizaciji rada, pa tako rad na daljinu i digitalne radne platforme nude fleksibilnost, ali otvaraju i nove izazove u pogledu fizičke i psihosocijalne zaštite zaposlenih.
Postojeći standardi zaštite na radu, uključujući ILO-ove norme, ostaju temelj očuvanja prava na bezbjedno i zdravo radno okruženje, čak i u digitalnoj transformaciji.
Uviđajući međudisciplinarnu prirodu ovog izazova, pojedine zemlje integrišu zaštitu na radu u šire strategije digitalne tranzicije i AI razvoja. Istovremeno, neke države osavremenjuju svoje zakonske okvire u pravcu digitalizacije sektora zaštite na radu, te se u skladu sa tim unapređuju propisi o bezbjednosti u radu sa robotima, razvijaju se protokoli za saradnju čovjeka i mašine, a uvodi se i pravo na prekid digitalne povezanosti van radnog vremena, kako bi se spriječilo digitalno sagorijevanje i preopterećenje.
Zaštita na radu se proširuje i na rad od kuće i platformski rad, uvažavajući promjene u samoj prirodi posla. Pored zakonskih mjera, važnu ulogu igraju dobrovoljni standardi, kampanje podizanja svijesti, programi obuke i istraživanja, koji pomažu poslodavcima i radnicima da bezbjedno koriste nove tehnologije. Međutim, dodatna istraživanja su neophodna za bolju procjenu dugoročnog uticaja digitalizacije na zdravlje i bezbjednost na radu.
Na nivou radnog mjesta, redovna procjena rizika ostaje osnovno sredstvo za prepoznavanje i prevenciju digitalnih opasnosti. To uključuje procjene uticaja novih tehnologija, primjenu mjera u skladu sa hijerarhijom kontrole rizika i stalno prilagođavanje politika zaštite na radu, uz uvažavanje povratnih informacija zaposlenih i najnovijih dostignuća u oblasti zaštite.
Digitalni alati poput analitike zasnovane na AI, nadzora u realnom vremenu i prediktivnog modeliranja mogu značajno unaprijediti strategije zaštite, ali ih treba koristiti kao dopunu, a ne zamjenu za ljudsku procjenu i stručnost.
Zaposleni i njihovi predstavnici treba da budu aktivno uključeni u sve faze implementacije novih tehnologija, od dizajna do primjene i nadgledanja, kako bi se osiguralo da inovacije služe unapređenju, a ne narušavanju bezbjednosti i zdravlja na radu.
Prema ocjeni ILO-a, uz saradnički, predviđajući i radno orijentisan pristup, digitalne inovacije mogu voditi ka bezbjednijim, zdravijim i održivijim radnim mjestima, a na korist svih učesnika.
Izvor: safety4sea.com
