Izvor fotografije: AD Ports
Egipat je zaključio niz sporazuma sa kompanijama AD Ports Group i DP World iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojima se operativna kontrola i prihod od ključnih egipatskih luka i logističkih pomorskih usluga dugoročno prenose u ruke emiratkih firmi, a u zamjenu za kapitalna ulaganja i avansne uplate.
Najnovijim sporazumom, AD Ports Group iz Abu Dhabi-ja potpisao je 50-godišnji ugovor koji obuhvata industrijsku i logističku zonu Istočnog Port Saida, na sjevernom ulazu Sueckog kanala. Ugovor omogućava kompaniji izgradnju i upravljanje novim terminalom za teretne i kruzerske brodove. Ranije su već potpisani ugovori o tridesetogodišnjem upravljanju višenamjenskom lukom u Safagi, na sredini egipatske obale Crvenog mora, te petnaestogodišnji aranžmani za dva terminala za cement u Zapadnom Port Saidu i El Arishu. AD Ports takođe planira izgradnju kruzerskih terminala u Hurghadi i Sharm El Sheikhu, kao i izgradnju integrisanog logističkog centra u luci Alexandria.
DP World iz Dubai-ja je još 2022. godine potpisao sličan sporazum za luku Sokhna, na sjevernom dijelu Crvenog mora, oko 40 kilometara jugozapadno od ulaza u Suez Canal. Kompanija je uložila 80 miliona dolara u prvu fazu izgradnje logističkog parka, a planirano je proširenje sa novim dokovima i terminalima za tečne terete, specijalizovanim skladištima, rafinerijom šećera i postrojenjem za pretovar stoke. Sve će biti povezano sa planiranom industrijskom zonom u neposrednoj blizini. Prva faza projekta već je operativna, a krajem 2024. godine DP World je potpisao i memorandum o razumijevanju za izgradnju slobodne trgovinske zone u Novoj administrativnoj prijestonici Egipta.
Budući da su AD Ports u vlasništvu vlade Abu Dabija, a DP World u vlasništvu Dubaija, to znači da će državni subjekti UAE imati odlučujući uticaj na logistički sektor Egipta u doglednoj budućnosti. Ova strategija savršeno se uklapa u dugoročni cilj UAE da osigura kontrolu nad trgovinskim pravcima od Persijskog zaliva, preko Bab el-Mandeba, pa sve do Mediterana – pravcima koji su od ključnog značaja za opstanak privrede te zalivske države.
Na toj ruti UAE već ima strateško vojno prisustvo, uključujući izgradnju pista i vojnih baza na ostrvima Sokotra i Perim, te u Eritreji (Asmara), kao i formiranje saveza sa vladama i oružanim grupama koje kontrolišu obale. Sve to ima i komercijalnu komponentu: DP World trenutno rukuje sa oko 10 odsto globalnog kontejnerskog kapaciteta, sa poslovanjem u 34 zemlje širom svijeta.
Egipat je, međutim, kritikovan zbog prekomjernog zaduživanja, ulaganja u skupe infrastrukturne projekte sumnjive koristi, poput nove administrativne prijestonice, te zbog privilegovanja vojnih kompanija u velikim državnim poslovima. Ipak, vlasti u Kairu ističu da su sporazumi sa UAE važni jer donose kapitalna ulaganja bez dodatnog opterećenja spoljnog javnog duga, a u budućnosti se očekuje da će Egipat ponovo preuzeti kontrolu nad unaprijeđenom infrastrukturom svojih luka.
Trenutno, Egipat duguje Međunarodnom monetarnom fondu 11 milijardi dolara i druga je najzaduženija zemlja članica, odmah iza Argentine. Na kraju 2024. godine, javni dug iznosio je 91 odsto BDP-a, što je poboljšanje u odnosu na 96 odsto iz 2023. godine i povoljnije u poređenju sa Sjedinjenim Američkim Državama i Velikom Britanijom, koje su na 98 odsto.
Kao najveći neposredni problem u fiskalnoj politici, Egipat trenutno navodi pad prihoda od Sueckog kanala, uzrokovan napadima Huta na brodove u Crvenom moru. Prihodi od kanala pali su sa 9,4 milijarde dolara u fiskalnoj 2022–23. na 7,2 milijarde u 2023–24, a očekuje se da će u 2024–25. pasti na svega 1,8 milijardi dolara. Čak i ako dođe do primirja između SAD i Huta, teško je očekivati da će se saobraćaj kroz kanal brzo vratiti na ranije nivoe. Egipat je od 2014. godine uložio oko 8 milijardi dolara u proširenje kanala, nadajući se da će taj projekat donijeti stabilne i visoke prihode, nada koja se sada suočava s ozbiljnim izazovima.
Izvor: The Maritime Executive
