Izvor fotografije: Shutterstock.com
Rat između Irana i zapadnih saveznika pokazao je koliko precizno mogu biti pogođene pojedinačne mete, ali i koliko ograničen uvid dio pomorskog sektora ima u šire posljedice takvih događaja na globalnu trgovinu.
Rakete i dronovi u području Hormuškog moreuza oštetili su više tankera, uz stradanje pomoraca, dok je oko 150 brodova ostalo na sidru u samom prolazu i njegovoj blizini, a stotine drugih čekale su izvan tog kritičnog pomorskog prolaza. Pomorska osiguravajuća društva povukla su pokriće za ratni rizik za dijelove Persijskog zaliva, što je povećalo troškove plovidbe i primoralo brodare i zakupce brodova da hitno mijenjaju planove transporta. Podaci iz AIS sistema zabilježili su kako tankeri i LNG brodovi usporavaju ili mijenjaju kurs u Omanskom zalivu, a već nakon nekoliko dana promet tankera kroz Hormuški moreuz praktično je kolabirao. U širem području zabilježeni su i brojni slučajevi ometanja GPS i AIS signala.
Na taktičkom nivou riječ je o sukobu visoke preciznosti. Na sistemskom nivou situacija i dalje podsjeća na maglu rata.
Akteri koji se uspješnije nose sa poremećajem uglavnom su oni koji raspolažu naprednijim analitičkim modelima. Analize kretanja brodova pokazuju da pojedini operateri već simuliraju alternativne tokove transporta, uključujući korišćenje čvorišta za ship-to-ship pretovar kod obale Ujedinjenih Arapskih Emirata, izmijenjene obrasce utovara u izvoznim terminalima Persijskog zaliva i nove rasporede daljeg transporta. Drugi se, međutim, oslanjaju na ad hoc preusmjeravanja i posljednje izmjene ruta. Za prve poremećaj postaje niz scenarija koje je moguće analizirati i planirati. Za druge on ostaje niz nepredvidivih i neprijatnih iznenađenja.
Tako nastaje novi jaz u vidljivosti: između onih koji mogu simulirati funkcionisanje pomorskih koridora i onih koji na promjene mogu samo da reaguju.
Brojne luke već koriste digitalne blizance, sisteme koji kombinuju podatke o kretanju brodova u realnom vremenu, plimama, okeanskim uslovima i istorijskim obrascima kako bi unaprijedile planiranje plovidbe i dolazaka brodova u luku. Rotterdam i Singapur su, na primjer, testirali razmjenu vremenskih podataka između luka duž svojih zelenih i digitalnih pomorskih koridora, sa ciljem optimizacije dolazaka brodova i smanjenja čekanja, potrošnje goriva i emisija. Digitalni modeli na nivou terminala i logističkih mreža simuliraju dolaske brodova, raspored dizalica i tokove tereta unutar terminala, omogućavajući operaterima da u softveru testiraju promjene i scenarije poremećaja prije nego što ih primijene u stvarnim operacijama.
Ako se takva logika proširi duž cijelog pomorskog koridora, nastaje digitalni model na nivou rute. Integracijom AIS podataka o kretanju brodova, rasporeda pristajanja u lukama, dostupnosti vezova, kapaciteta kopnenog transporta i obaveza prema klijentima moguće je procijeniti posljedice preusmjeravanja, preskakanja luka ili zagušenja u lukama, a zatim prilagoditi plan utovara, rasporede plovidbe i zalihe. Na taj način vrijeme potrebno za donošenje odluka u slučaju zatvaranja neke rute može se smanjiti sa nekoliko nedjelja na svega nekoliko dana.
Međutim, samo mali broj brodarskih kompanija, digitalnih platformi i dobavljača podataka trenutno raspolaže sofisticiranim modelima ključnih pomorskih koridora. Manji brodari, regionalni terminali i mnoge logističke kompanije, posebno u tržištima u razvoju, često nemaju ni pristup potrebnim podacima ni alate koji bi im omogućili širi uvid izvan sopstvenih operacija.
Pomorska informatika nastoji da pokaže kako informacioni sistemi mogu povećati efikasnost, bezbjednost, ekološku održivost, agilnost i otpornost svjetske plovidbe, uz naglasak na veću transparentnost, predvidivost i vidljivost. Jedan od njenih ključnih koncepata su zajednice za razmjenu informacija, poput inicijative Virtual Watch Tower. Ideja je jednostavna, ali značajna: situaciona svjesnost nastaje kada veliki broj aktera duž logističkog lanca dijeli male segmente podataka prema zajedničkim standardima i pravilima, umjesto da svaki učesnik razvija sopstvena izolovana rješenja.
Pred pomorskim sektorom danas stoji važan izbor. Digitalni modeli pomorskih koridora mogu se razvijati kao zatvoreni, vlasnički sistemi koji se ostatku tržišta nude kao skupe usluge, ili kao zajednička infrastruktura, sloj podataka zasnovan na AIS signalima i osnovnim operativnim informacijama na kojem drugi mogu graditi sopstvena rješenja. Konkurencija u tom slučaju ne bi nestala, jer bi i dalje postojala mogućnost diferencijacije kroz preciznije prognoze, naprednije algoritme optimizacije i rješenja prilagođena konkretnim klijentima.
Ipak, u vremenu preciznih napada i strateški ugroženih pomorskih prolaza, sposobnost da se sagleda čitav sistem postaje osnovni preduslov otpornosti globalne pomorske trgovine.
Izvor: Splash247
