Izvor fotografije: HD KSOE / MOL
Očekuje se da vodonik odigra ključnu ulogu u “zelenoj” tranziciji globalne ekonomije i u naporima da se do 2050. godine postignu neto nulte emisije ugljenika.
Prema nedavnom izvještaju International Chamber of Shipping (ICS), koji se poziva na podatke International Energy Agency (IEA), predviđa se da će učešće vodonika u globalnom energetskom miksu porasti sa 1,8% u 2022. godini na 5,7% do 2050. godine, doprinoseći smanjenju globalnih emisija ugljenika.
Kako navodi ICS, zemlje koje će predvoditi rast potražnje za vodonikom su Južna Koreja i Japan, za koje se procjenjuje da će godišnje trošiti 30 miliona tona vodonika do 2050. godine, kao i zemlje EU, koje ciljaju na potrošnju od 20 miliona tona vodonika godišnje do 2030. godine.
Međutim, pošto sektor domaće proizvodnje vodonika nije dovoljno razvijen u ovim zemljama, većina potražnje biće pokrivena uvozom iz drugih država. Zbog toga je hitno potrebna izgradnja novih brodova za transport vodonika, kao i izgradnja odgovarajuće lučke infrastrukture, kako bi brodarska industrija mogla da odgovori na povećanu potražnju.
Trenutno, samo 443 broda u globalnoj floti su osposobljena za transport amonijaka. Ipak, kako bi se odgovorilo na buduće potrebe Južne Koreje i Japana, flota ovih brodova moraće se i više nego udvostručiti. Procjenjuje se da će brodovi za transport vodonika igrati ključnu ulogu u budućim naporima za dekarbonizaciju globalne ekonomije, zbog čega se očekuje da će ovaj tip brodova privući značajan interes investitora u pomorstvu.
Izvor: naftikachronika.gr
