Izvor fotografije: Ritu Manoj Jethani / Shutterstock.com
Albert Einstein je pravi građanin svijeta. Nakon što je njegova teorija relativiteta potvrđena eksperimentima oko 1920. godine, a nakon osvajanja Nobelove nagrade za fiziku, puno je putovao. Stručni skupovi, predavanja na univerzitetima i društveni događaji pružili su mu puno prilika za to.
Njemačku je napustio krajem 1932. godine, malo prije dolaska nacional-socijalista na vlast, pri čemu se njegovo putovanje do Kalifornije brodom “Oakland’‘, kompanije Hapag, ispostavilo kao posljednje.
S druge strane, Einstein je takođe bio svjetski građanin po uvjerenju. “Uvijek sam poštovao individualnost i imao nepremostivu odbojnost prema nasilju i fanatizmu.”, priznao je. “Zbog svih ovih razloga, strastveni sam mirotvorac i antimilitarist, odbacujem svaki nacionalizam, čak i kada je to samo zamaskirani patriotizam.”
Einstein je nekoliko puta putovao brodovima Hapag kompanije. Bio je veliki ljubitelj putovanja i istinski je uživao u putovanjima na brodu i miru koji je tamo pronalazio prije nego što je postao slavan, a samim tim i predmet javne pažnje.
Einstein-ovi dnevnici sadrže interesantne detalje o tome, o čemu je sve razmišljao i radio tokom vremena provednog na brodu, na čemu je radio, šta je čitao i šta je radio u lukama prilikom pristajanja broda. Opisujući sebe kao “strastveno radoznalog”, zabilježio je i detalje o razgovorima koje je vodio sa kapetanima brodova i drugim članovima posade.
Na primjer, vraćajući se iz Sjedinjenih Američkih Država brodom “Deutschland” u martu 1931. godine, napisao je zahvalno pismo izvršnom odboru brodske kompanije u kojem je pohvalio vođenje i opremljenost parobroda, rekavši: “Hranu jednostavno ne možete opisati – previše je dobra za skromnu osobu.”
Njegova supruga Elsa, koja ga je pratila, istakla je to šefu Hapag-ove filijale u New York-u, napisavši: “Bili smo izuzetno zadovoljni u svakom smislu na ‘Deutschland-u’. Hrana je ovdje pravo uživanje. Ne sjećam se da sam ovako uživala u nekoj drugoj kuhinji hotela ili broda. Ako to možemo organizovati, ubuduće bismo putovali samo Hapag brodovima. To je najsavršenija stvar u ovom polju.”
Ubrzo nakon toga, Einstein je putovao iz Berlina u Oxford, preko Hamburga. Dok je bio tamo, čak se i lično sastao sa bankarom i članom nadzornog odbora Hapag kompanije Max Warburg-om i Wilhelm Cuno-om, predsjednikom izvršnog odbora. Zatim je krenuo prema Southampton-u u “divnoj kabini” broda “Albert Ballin”, u parobrodu Hapag kompanije. “Šteta što će ovo divno vrijeme biti tako kratko.”, primijetio je Einstein sa žalošću u svom dnevniku.
Kada je putovao za Los Angeles brodom “Portland” Hapag kompanije krajem 1931. godine, imao je nešto više vremena. Einstein, koji je bio član Pruske akademije nauka i direktor Kaiser Wilhelm Instituta za fiziku u Berlinu, bio je pozvan od strane istraživačkog univerziteta u Pasadeni na višemjesečnu gostujuću profesuru.
U to vrijeme, u Njemačkoj su se politička i društvena klima pogoršavali. Suočavajući se sa povećanim napadima zbog svojeg otvorenog pacifističkog stava i zbog toga što je bio Jevrej, Einstein je već razmišljao o odricanju od njemačkog državljanstva.
Na brodu “Portland”, njegove su misli takođe bile usmjerene prema budućnosti. 6. decembra 1931. godine zapisao je u svom dnevniku: “Danas sam praktično odlučio napustiti posao u Berlinu, pa ću tako ostati ptica selica za cijeli život! Galebovi i dalje neprestano lete i prate brod. Navodno će ostati sa nama sve do Azores-a. To su moje nove kolege.” Stepen udaljenosti koji je ovaj građanin svijeta osjećao prema zemlji svog rođenja sada je bio itekako ozbiljan.
Godinu dana kasnije, Elza i Albert krenuli su na drugo istraživačko putovanje u Kaliforniju.
10. decembra 1932. godine, prije tačno 90 godina, ukrcali su se na motorni brod “Oakland” u Bremenu, kojim su stigli do luke Los Angeles početkom 1933. godine.
Malo prije odlaska, dok su zaključavali svoju malu ljetnju vilu blizu Berlina, Einstein je navodno izrazio mračno, gotovo prećutno predosjećanje rekavši Elsi: “Pogledaj je veoma pažljivo … Nikada je više nećeš vidjeti.” I to se ispostavilo kao istina.
Nakon što je Adolf Hitler 30. januara 1933. godine imenovan za kancelara Rajha, Einstein je dao ostavku u Pruskoj akademiji nauka i javno saopštio da nema namjeru da se vrati tamo s obzirom na okolnosti koje su tada vladale u Njemačkoj.
U skladu sa ovim osjećajem, takođe je izbjegavao brodove koji plove pod Njemačkom zastavom od tog trenutka nadalje. Parobrod kompanije Red Star odveo je Einstein-a u Belgiju u aprilu, gdje je fizičar predao svoj pasoš u Njemačkoj ambasadi. Nakon što su se nastanili u SAD-u, par se nikada više nije vratio u Njemačku.
Svoje putovanje brodom “Oakland” doživjeli su kao putovanje bez povratka.
Izvor: maritime-professionals.com
