Izvor fotografije: Shutterstock.com
U južnom Jadranu nedavno je započelo prvo istraživanje Cuvierovih kljunastih kitova, čime se otvara novo poglavlje u zaštiti ovih fascinantnih morskih sisavaca, čiji je život u Sredozemlju ostao obavijen tajnama. Tim naučnika iz Hrvatske i Italije, uključujući Institut Plavi svijet, Hrvatski prirodoslovni muzej, Fond CIMA (Italija) i Italijanski institut za zaštitu okoline i istraživanje (ISPRA), odlučio se na ovo izazovno istraživanje sa ciljem označavanja kitova satelitskim odašiljačima i prikupljanja uzoraka tkiva biopsijom.
Cuvierovi kljunasti kitovi pripadaju grupi kitova zubana, kojoj pripadaju i delfini. Njihova ishrana bazira se na lovu glavonožaca na velikim dubinama, a impresivno je i to da ovi morski divovi mogu narasti preko šest metara u dužinu i težiti više od tri tone.
“Satelitsko praćenje je izuzetno moćna metoda, koja će nam omogućiti prikupljanje ključnih podataka za dalju zaštitu ove jedinstvene vrste. Kitovi ne poznaju granice, stoga je međunarodna saradnja ključna za uspješno sprovođenje ovog istraživanja.”, izjavila je Caterina Fortuna, naučnica i koordinator istraživanja iz ISPRA-e.
Ovo istraživanje predstavlja prvu upotrebu satelitskog praćenja za proučavanje kitova u Jadranu. Cuvierovi kljunasti kitovi naseljavaju područja u Sredozemlju gdje dubine često premašuju 1000 metara. Njihova prisutnost na južnom Jadranu od izuzetne je važnosti na nivou Sredozemnog mora. Grgur Pleslić, direktor programa nauke Instituta Plavi svijet, naglasio je da su ovi sisavci izloženi velikim pritiscima ljudskih aktivnosti na moru, posebno buke koju stvaraju vojni sonari tokom vježbi mornarice. To je u prošlosti dovelo do masovnih nasukavanja i uginuća ovih kitova u Sredozemlju. S obzirom na kontinuirani porast buke u morima, istraživanje Cuvierovih kljunastih kitova postaje ključno za njihovu dugoročnu zaštitu i opstanak.
Ciljevi ovog istraživanja uključuju utvrđivanje genetičke strukture i povezanosti jadranske populacije sa drugim dijelovima Sredozemnog mora. Naučnici će uzimanjem uzoraka tkiva biopsijom omogućiti kasniju genetičku i toksikološku analizu. Osim, Cuvierovih kljunastih kitova, istraživanje će obuhvatiti i brojne druge morske vrste, uključujući dobre, prugaste i glavate delfine, ulješuru i velike kitove. Tokom istraživanja, zabilježiće prisutnost svih ovih vrsta i snimiti njihove karakteristične zvuke.
Izvor: istra24.hr
