Izvor fotografije: Shutterstock.com
Dana 13. novembra 2002. godine, tankerski brod ‘Prestige’, u vlasništvu Grčke i pod upravom Bahama, krenuo je iz Ventspils-a u Latviji prema Gibraltaru, noseći 77.000 metričkih tona dvije vrste teškog goriva. Tokom putovanja, brod se susreo sa teškim vremenskim uslovima kod Costa de la Muerte u Galiciji, na sjeverozapadu Španije, gdje je došlo do proboja vode kroz 50-stopu dugu rupu na desnoj strani broda. Filipinska posada je evakuisana helikopterima, a brod je poceo ispustati naftu već na četiri milje od španske obale.
Vlade Francuske, Španije i Portugala su konstantno odbijale da dozvole pristajanje broda, kako bi izbjegle zagađenje svojih obala. Nakon nekoliko dana plutajući po moru, brod se prepolovio 19. novembra u portugalskim vodama, a potom potonuo oko 250 kilometara od španske obale, ispustivši preko 17 miliona američkih galona (76.000 m³) nafte u vodu.
Iako,nije bilo gubitaka ljudskih života, značaj ove katastrofe leži u obimu zagađenja španskih i francuskih obala. Naftna mrlja Prestige-a ostaje najgora ekološka katastrofa Španije i Portugala do danas, nanoseći značajnu štetu divljini, životnoj sredini, kao i lokalnoj ribarskoj industriji.
Službeni izvještaj Bahamas Maritime Authority-a navodi da je vjerovatni uzrok početnog proboja trupa bio veliki val koji je otkrio slabost u 3 desnom wing tanku.
Neposredna pravna posljedica katastrofe bilo je hapšenje kapetana, koji je osuđen zbog nemara koji je rezultirao katastrofalnim ekološkim oštećenjem i osuđen na dvije godine zatvora od strane Vrhovnog suda Španije u januaru 2016. godine.
Izvještaj BMA naglašava da je, tokom godišnjeg pregleda broda, šest mjeseci prije incidenta, unutrašnji pregled trebao biti obavljen jer je bio klasifikovan kao tank za balast. To nije učinjeno jer inspektor nije bio svjestan da su u susjednim tankovima ugrađena sredstva za grijanje. Međutim, tank u kojem je incident započeo, 3 desni wing tank, bio je klasifikovan kao tank za teret u svrhu pregleda i stoga nije bio predviđen za inspekciju.
U kriznim situacijama teško je suočiti se s njima. Problem ne leži u tehničkom dijelu komunikacije, već u psihologiji suočavanja sa krizom kada ste za nju odgovorni, istakao je tada Antonio Cobelo, prorektor za akademsko planiranje na Univerzitetu Antonio de Nebrija.
Važno je napomenuti da kada je kapetan zatražio da bude odveden na mjesto skloništa, a španske vlasti su mu to odbile, ‘brod je bio blizu obale, bilo je samo ograničenih oštećenja na teretnim tankovima, curenje iz Butterworth otvora je prestalo, brod se naginjao samo oko 5 stepeni i bio je pod tegljenjem, a glavni motor bi bio dostupan za manevrisanje’.
Pružanje mjesta skloništa moglo je dovesti do znatno povoljnijeg ishoda i spriječiti kasnije veliko zagađenje duge obalne linije.
Ironično, u januaru 2016. godine pokrenute su nove evropske smjernice o mjestima skloništa (PoR), razvijene u saradnji sa pomorskom industrijom i sa specifičnim ciljem rješavanja problema koji se javljaju prilikom odobravanja PoR-a. Pravilna implementacija ovih smjernica ima za cilj da se izbjegne ponavljanje grešaka napravljenih tokom incidenata sa brodovima Prestige i MSC Flaminia.
Izvor: Safety4Sea
