Izvor fotografije: T. Schneider / Shutterstock.com
Saradnja između država i različitih sektora mora se dodatno ojačati kako bi se odgovorilo na proces diverzifikacije kroz koji trenutno prolazi Sjeverno more, navodi se u najnovijem izvještaju kompanije DNV.
Izvještaj pod nazivom „North Sea Forecast: Ocean’s Future to 2050“ procjenjuje da će energija vjetra sa pučine zauzeti oko 9 odsto ukupne površine Sjevernog mora do 2050. godine. Kako bi se ublažili pritisci u prostornom planiranju, biće neophodne politike koje podstiču međusektorsku saradnju. Sjeverno more je dom najprometnijih evropskih luka, proizvodi najveći dio offshore energije u Evropi i jedno je od najznačajnijih područja za komercijalni ribolov.
DNV procjenjuje da će samo instalacije za energiju vjetra na moru zauzeti preko 60.000 kvadratnih kilometara do 2050. godine. Ukupno, infrastruktura na moru će zahvatiti oko 23 odsto područja Sjevernog mora u zonama dubine od 0 do 50 metara i na udaljenostima od 2 do 50 kilometara od obale.
Ambicije u oblasti zelene energije
Iako se očekuje višestruko povećanje kapaciteta offshore vjetroelektrana, to i dalje neće biti dovoljno za ostvarenje ciljeva definisanih Ostendskom deklaracijom za Sjeverno more.
U izvještaju se upozorava na uska grla u lancu snabdijevanja, naročito u pomorskom sektoru. Luke u Sjevernom moru moraće da učetvorostruče kapacitete za podršku izgradnji offshore vjetroelektrana. Takođe će biti potrebna dodatna flota specijalizovanih brodova za instalaciju i održavanje turbina.
Naftna proizvodnja u opadanju
Proizvodnja nafte u Sjevernom moru do 2050. godine opadaće na oko 800.000 barela dnevno, što je manje od petine sadašnjeg nivoa. Prirodni gas će zadržati važniju ulogu zbog svoje strateške vrijednosti za evropsku energetsku bezbjednost, ali se predviđa da će dnevna proizvodnja pasti na oko 60 milijardi kubnih metara, što je skoro dvije trećine manje u odnosu na 2024. godinu.
Uloga mora u obezbjeđivanju hrane i energetskih potreba
„Sjeverno more je ključno za energetsku bezbjednost, lanac snabdijevanja i proizvodnju hrane u Evropi. Saradnja među državama i sektorima biće presudna kako bi se očuvalo zdravlje okeana, izbjegli sukobi u korišćenju prostora i razvila infrastruktura neophodna za sektor energije iz vjetra“, izjavila je Bente Pretlove, direktorka sektora za hranu i okeanske sisteme u DNV-u.
Uprkos promjenama, Sjeverno more će i dalje ostati značajan izvor hrane. Zbog porasta potražnje za plodovima mora i dobre prakse upravljanja resursima, očekuje se da će se zadržati isti obim ulova kao i danas.
Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo planiraju da povećaju proizvodnju iz akvakulture, ali će većina tog rasta biti ostvarena u sjevernijim i hladnijim vodama.
Neravnomjernost u planiranju morskog prostora
Izvještaj ukazuje i na to da se pet od deset najinovativnijih pomorskih gradova svijeta nalazi na obalama Sjevernog mora, što ovom regionu daje značajnu prednost u infrastrukturi, finansijama i stručnoj ekspertizi. Ipak, nedostatak usklađenosti u zakonodavstvu i politikama između EU, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva predstavlja prepreku održivom razvoju.
Trenutno, samo nekolicina zemalja može se pohvaliti time da su u svoje prostorno planiranje u potpunosti integrisale principe upravljanja zasnovanog na ekosistemima.
Energetska tranzicija i koordinacija
Torgeir Sterri, direktor za offshore klasifikaciju u DNV-u, izjavio je: „Sjeverno more je zajednički prostor od izuzetne produktivnosti i nalazi se u samom srcu evropske Plave ekonomije. Njegov budući razvoj zahtijeva blisku koordinaciju između država i sektora. Za offshore industriju to podrazumijeva usvajanje integrisanijeg pristupa kada je riječ o regulativi, prostornom planiranju i primjeni tehnologije.“
Sterri dodaje: „Naša misija je da pomognemo svim učesnicima u sektoru da se snađu u ovom složenom okruženju i obezbijede sigurno poslovanje, dok istovremeno podržavamo prelazak na nove energetske sisteme.“
Izvor:maritimeinformed.com
